Leksikon uzaludnih znanja (ePub)

Zapazili ste svakako i vi da oko nas zive sampioni uzaludnih znanja. U svakome malo vecem mjestu naci cete covjeka koji je ekspert za nesto sto je vrlo daleko od njegove struke, ali je zato on u to nevjerojatno dobro upucen. Neki ce veterinar znati sve o vrstama japanskih lepeza i nacinima njihove izrade, cinovnik ce vam satima pripovijedati o sastavu kamenja u okolici vulkana Mauna Loa, dok ce vam seljak odrzati predavanje o vjerskim obicajima Saracena u doba krizarskih ratova. Pri tome ce biti jasno da ti ljudi ne govore nesto sto su negdje na brzinu pozobali, nego da su se time bavili dugo i uporno, ne zaleci ni truda ni troska, nabavljajuci knjige, pisuci pisma, trazeci veze. A kad ih upitate zasto je to tako, i kako su dosli na to da se bas time pocnu baviti, oni vam najcesce nece znati odgovoriti. I, ako se pravo pogleda, to i jest vragometno pitanje.Lako bi bilo reA i kako je svako znanje dobro i kako je posrijedi zdrava znatiA elja; a da nje nije bilo, ljudi bi joA i danas A ivjeli u peA inama. Jer, ima tu jedna kvaka: ako ti naA ijenci toliko A eA aju za znanjem, ako ih znatiA elja goni, zaA to onda ne zavrA avaju fakultete, zaA to ne prouA avaju, uzmimo, povijest svoga kraja, ili njegovu floru i faunu, ili folklor? ZaA to njihova znanja moraju biti baA takva nekakva egzotiA na, nevjerojatna, malo kome dostupna? I zaA to takvih ljudi ima tako mnogo baA ovdje, meA u nama?Ne vjerujem da se sve moA e objasniti obiA nim nepovjerenjem u sluA beni i opA eprihvaA eni sistem znanja, premda zacijelo ima i toga, kao A to ima i neke pobune protiv druA tva uopA e. Jer, u nas postoji tradicija da nas A kola, a i drA ava, tupe nekakvim svojim obaveznim spoznajama, nekim svojim istinama i svetinjama, pa A to je onda prirodnije nego da se A ovjek baci na neA to A to je sm izabrao, i da se tome sasvim posveti? I, naA i se A ampioni doista i posveA uju, strastveno i bez ostatka. Ali, silina te strasti pokazuje da tu svakako ima neA to dublje i vaA nije.A to neA to o A emu govorim moglo bi se nazvati poA tovanjem svijeta i A ivota. RijeA je tu o slutnji (ako veA ne i o osvjedoA enju) kako je u sitnicama, u pojedinostima i naoko nevaA nim podruA jima znanja sadrA ano ono najveA e i najvaA nije, ono A to je najpotrebnije znati. I A to je sama stvar neobiA nija i dalja od nas i naA ega A ivota, to je veA a vjerojatnost da se baA u njoj krije neka bitna spoznaja."e;